Kopriva

Urtica dioica, L.

Lokalni nazivi: kopriva, velika kopriva, obična kopriva

Sistematika

• Vrsta: Urtica dioica, L.
• Rod: Urtica
• Porodica: Urticaceae
• Red: Urticales
• Nadred: Hamamelidanae
• Podrazred: Hamamelididae
• Razred: Dycotiledonae sin. Magnoliatae (dvosupnice)
• Odjel: Angiospermae (kritosjemnjače)

Životni vijek: višegodišnje

Oplodnja: stranooplodna, dvodomna

Botanički opis

• Tip habitusa: Kopriva je zeljasta trajnica
• Veličina habitusa: naraste do 70-150 cm visine
• Opis korijena: vretenasti korijen
• Opis stabljike: uspravna, četverouglasta, čekinjasta prekrivene žarnim dlakama (žeravkama)
• Opis lista: Listovi su nasuprotni, duguljasto srcasti, na rubupilasti, peteljka lista znatno kraća od plojke,  prekriven žarnim dlakama koje završavaju tvrdim i lomljivim vrhom. Dlake su šuplje, ispunjene tvarima koje žare između ostalog: mravljom kiselinom, histaminom i acetilkolinom
• Opis cvijeta: mali, neugledni, zeleni, združeni u viseće cvatove u pazušcima listova
• Opis ploda: zatvoren u ocvjeće, mali, jednosjemeni oraščić

Djelatne tvari u sastavu biljnih dijelova: esteri kofeinske kiseline, neoklorogenična kiselina, slobodna kofeinska kiselina; flavonoidi: kemferol, kvercitin, izoramnetin i njihovi 3-rutinozidi i 3-glukozidi u biljci, i slični flavonol glikozidi u cvijetu. minerali: kalij i silicij; željezo; visok udio klorofila; vitamin C (100g sadrži 250 mg vitamina C)- 4 puta više nego naranča

Posebnost vrste/sorte, korisnost

Morfologija žeravke (žarne dlake): kapilarna cijev u donjem djelu kalcificirana, a u gornjem djelu građena od silicija. Ta dva djela odvojena su linijom po kojoj se gornji dio otkida kada se dlačica dotakne pri čemu dlačica dobiva oblik zaoštrene igle.

KUHINJA: u proljeće se mladi listovi koriste kao špinat, u smoothiima, za umake…

FITOTERAPIJA: u proljeće i jesen kopa se korijen.Tijekom proljeća i ljeta sabiru se listovi, a prije cvatnje čitava biljka. Svi biljni dijelovi se suše u hladu i koriste za različite namjene.

DJELOVANJE:

Korijen:

• kao blagi diuretik te za olakšavanje pražnjenja mokraćnog mjehura
• kod problema s prostatom

List: (diuretik, antiflogistik, kolagog, adstringent)

• Reumatoidni artritis
• Seboreja
• Prevencija bubrežnih kamenaca
• Urinarne infekcije
• Za otklanjanje proljetnog umora zbog djelatnih tvari koje djeluju povoljno na krvnu sliku

Svježe tješteni sok:  za proljetno čišćenje organizma

FOLKLOR: Kopriva je u starogermanskoj mitologiji simbol boga munje čiji bljesak također pali i žari. Uzrečica: „Neće grom u koprive“ – simbolizira da je čak i munje i gromovi izbjegavaju

ŽIVOTINJE:

• čaj od koprive se daje domaćim životinjama kod grčeva u crijevima
• suhe koprive pomješane u sijeno pospješuju kod krava izlučivanje mlijeka i općenito su zdrava hrana za domaće životinje

VRTLARSTVO: kao gnojivo za biljke: 1 kg svježe koprive prije cvatnje pomiješa se sa 10 l vode (kišnice ili odstajale vode), ostavi stajati 4-5 dana, nakon čega se koristi kao folijarna prihrana u omjeru 1:50 ili za prihranu zaljevanjem u omjeru 1:10

Sjeme

• Opis sjemena:
  • –  jedan izboj na sunčanoj ekspoziciji stvori 10 000-20 000 sjemenki
  • – 1000 sjemenki = 0,2 g
  • – udio ulja u sjemenu 27.85 %
  • – udio proteina 15.5%
• Vrijeme zrelosti sjemena (koliko vremena od cvatnje)
  • Kopriva cvate od kraja svibnja do početka kolovoza
  • Kopriva je biljka dugog dana, treba 16 sati dnevnog svjetla da bi procvala
• Način prikupljanja sjemena: izboji sa resama se
• Uvjeti čuvanja sjemena: mračno i hladno mjesto
• Vijek mogućeg čuvanja sjemena: par godina s tim da klijavost opada, a u uvjetima – 18C i hermetički zatvoreno, klijavost se zadržava 8 godina
• Klijavost i uvjeti klijanja: sjeme treba proći proces stratifikacije (5-6°C kroz 8 tjedana) da bi klijalo